V kao Vendeta

[mack]

[Roland Deschain]

[Ki-man]

Film je stvarno do jaja gledao sam ga odavno i stvarno bih voleo da procitam strip...

[mack]

[Roland Deschain]

[Raider]

[Roland Deschain]

[TheSentinel]

[Roland Deschain]

Cena je 1300 din-nezvanicno sa foruma Belog Puta.

[S]

Zvanicno, ima u svakoj boljoj knjizari da se kupi (ja kupio)!
Ko ima 1300 dinara neka ne propusti ovo izdanje

[Roland Deschain]

[S]

Ucestvovao sam na jednom seminaru u grckoj (university of the aegean u mitiliniju) posvecenom stripu i savremenim politickim temama bas sa temom iz Vendete, pa evo apstrakt ako koga zanima:

Anarhizam u stripovima Alana Mura i odnos sa „obojenim“ revolucijama

Anarhizam kao politička teorija vuče svoje korjene još iz antike, i nalazi se u učenjima grčkih i kineskih mislilaca. Kao anarhizam, u ovom radu se uzima opštepolitička teorija, a ne njegove posebne varijante, kao što su anarho-sindikalizam, anarho-feminizam, zeleni anarhizam. Za razumjevanje anarhizma korišćeni su radovi antičkih mislioca (Platona i Aristotela), prosvetitelja i savremenih anarhista (Bakunjin, Kropotkin). Stripovi Alana Mura su odabrani jer je u svijetu stripa Mur najpoznatiji kao osvedočeni anarhista, i svoju političku tezu provlači kroz svoje radove ili direktno (V kao Vendeta) ili indirektno (Nadzirači, Ubistveni vic...). Takođe, situacija iz njegovog otvoreno-anarhističkog stripa V kao Vendeta je sličnija situacijama iz današnjeg društva koje će ovdje biti obrađene, zbog predstavljenog totalitarnog režima iz kojeg se anarhija postavlja kao rješenje, za razliku od nekih drugih u kojima anarhija više biva nametnuta (kao recimo ratom u stripu DMZ). „Obojena“ revolucija je termin za smjene vlasti u bivšim komunističkim zemljama uglavnom mirnim putem zbog ogromnog narodnog nezadovoljstva i velikih protesta. U ovom radu biće predstavljen Peti oktobar (2000) u Srbiji, Revolucija ruža (2003) u Gruziji i Narandžasta revolucija (2004) u Ukrajini, isticanjem sličnosti pri ovom „dešavanju naroda“ uzrokovanim nezadovoljstvom vlastima i istim fenomenom u Murovim stripovima. I u stripu, i u realnosti narod je imao „kritičnu masu“, više stotina hiljada ljudi na gradskim trgovima koji su mogli da povedu zemlju u promjenu kakvu su htjeli, i dok se strip završava u trenutku zbacivanja vlasti i nadom u bolju budućnost, u realnosti narod u sve tri zemlje je danas veoma nezadovoljan promjenom. Cilj rada je da istraži razloge tog nezadovoljstva i neuspjeha promjena, istraži mogućnost bilo kakve anarhije i time se suprotstavi Murovom idealističkom stanovištu u stripovima o njoj te ponudi drugačiji pogled kroz Rusoov „Društveni ugovor“.

Posto je apstrakt, ovo je samo skica predavanja, ali eto, mozda nekoga zainteresuje tema. Zanimljivo je koliko se ljudi, cak i na Balkanu sve vise ozbiljno bavi stripom kroz razna proucavanja (prevashodno politikologija, sociologija, psihologija i filozofija)

[Aducabar]

Mur je i sam priznao da se nije pokazao kao dobar vizionar. Mada nisam siguran koliko njegovo utopističko pisanije u V ima veze sa ovim "obojenim revolucijama". One su više kapitalističke nego anarhističke Mada stoji da je anarhizam praktično neostvarljiv, može se reći da njegova "ostvarljivost" eksponencijalno opada sa povećanjem broja ljudi na koje ga treba primeniti.

[Ninja Simone]

Ne ne, mislim da nije mislio na anarhiju kao alternativni oblik ''vladavine'', nego samo kao neophodnu stavku, revolucijsku anarhiju koja uvek zavlada kada se rusi jedan rezim.

Ako imatye revoluciju, ona je uvek anarhisticka, tehnicki.
Ugl. zato sto ne mozes da budes siguran ni kako ce se to zavrsiti ni sta ce biti od toga.
Ali svaka je revolucija unapred finansirana i kasnije postoji neko ko ce stvari dovesti u red.

Nije mi se svidelo u Vendeti sto je on kao baja sve isplanirao, i sve zna.
To je nemoguce.
Nikada nije tako bilo.

Revolucija je anarhisticka ludnica kada gomila ljudi izadje na ulicu i pravi gluposti.I tacka.
Koju ce zastavu protom da nose i sta ce da vicu nije ni bitno.Nema veze sa stvarnoscu.

Takosmo mi barem ucili iz istorije
Osim Gandija, on je covek znao sta radi

Ali V ima mnooooogoooo sexy glas u filmu
Posle sam tek videla da ga igra agent Smith

[S]

Ja sam htio da kazem da su anarhisticke u smislu da je postojao trenutak u kojem nije postojala vlast i u kojem je narod bio jedini suveren i mogao da uradi sta je htio. E sad, sto je narod brzo prepustio svoj suverenitet je sasvim druga stvar, i tema rada (kojeg nazalost imam samo u crticama) je o tome zasto je anarhizam nemoguc, narocito danas, zasto je demokratija (i to liberalna), tako magicna rijec i zasto narod ne zeli da razmislja o sebi i za sebe.