Izdavačka kuća Laguna
http://www.laguna.co.yu/
Ova izdavačka kuća je prisutna sada već duže vreme u knjižarama, na sajmovima i na internetu. Ono što je veoma simpatično je činjenica da je postala neka vrsta brenda u vremenima kada su se mahom nekada respektabilne izdavačke kuće gasile i kada su raznorazni „privatnici“ krenuli sa ovim poslom, unižavajući standarde izdavaštva do neviđenih ponora. Lagunini počeci su bili skromni, ali njihova uređivačka politika je bila prava i umeli su da osete ono šta bi čitaoci u Srbiji voleli da čitaju i da imaju na policama. S obzirom na to da su počeli samo sa serijalom Pračetovih knjiga, a danas izdaju pisce kakvi su Sju Taunzend, Džordž Martin, Marija Semjonova, Den Simons, itd, mora im se priznati da imaju odličan osećaj za vreme i za ono šta će se čitati.
Mane ove izdavačke kuće:
- Prva zamerka koja se može uputiti ovom izdavaču se odnosi na sam
povez knjiga. Još uvek nisam naišla na izdanje ovog izdavača koje ima tvrd povez ili bar solidan broš povez (moram reći da je, recimo, Artemis Faul sa solidnim povezom, ali u pitanju je tanja knjižica). Sad, svi znamo da bi bitne glave ove kuće na ovo odgovorile kako je u Srbiji teško vreme za izdavače, kako se dovijaju na razne načine da bi lepa reč ostala živa u ovoj zemlji čemera i jada za privatne preduzetnike, kako su oni zapravo u ovom poslu iz velike ljubavi i kako jedva uspevaju da zarade tek nešto više... sve opet zarad prevelike ljubavi prema knjizi i čitanju. Naravno, oni ni ne mogu da postignu nižu cenu izdanja, s obzirom na to da su im tiraži obično od 1000 primeraka. No, već i ako rade isključivo meka broširana izdanja, neka se bar potrude da taj lepak drži jače, jer se knjige koje imaju više od 300 strana cepaju već prilikom prvog čitanja. No, možda da to tumačimo i kao vid zaštite od toga da te knjige pozajmljujemo drugima... ako nam ispadaju odmah stranice, teško da ćemo se odlučiti da knjige kupljene od ovog izdavača pozajmljujemo parazitima koji neće za njih da daju novac. Oprema knjige kao prava zaštita protiv piratskog čitanja.
- Druga zamerka koja se mora uputiti ovoj izdavačkoj kući se odnosi na
pismo na kojem skoro isključivo izdaje svoja dela (evo, baš danas dobih obaveštenje da se Maja knjiga za decu može kupiti i u ćiriličnom izdanju, ali za sada samo deo "Maja čuva decu, i naravno, tu možete naći dva dela priče Meri Poup Ozborn o Džeku i Eni). Do sada je to i bilo trpeljivo, ali od kada su krenuli sa slikovnicama i knjižicama za decu (Maja , Grozni Gaša, Zmajče) van svake pameti je što su tekstovi i dalje štampani latiničnim fontovima... doduše, veću štetu oni mogu da pretrpe, zahvaljujući činjenici da će se školske i dečje biblioteke teže odlučivati da poruče ova izdanja, jer deca do II razreda osnovne škole nisu u stanju da ih čitaju, a od II razreda već prelaze na ozbiljnije forme. Ne mogu reći, ilustracije su božanstvene, ali deca se obično teže odlučuju na te knjige, kažu, još uvek nisu učili ta slova. Dakle, bar bi u tom segmentu trebalo da pređu na ćirilicu, i ne treba da se brinu, niko ih ne bi optužio ni za šovinizam ni za zatucanost.
- Laguna je nastavila politiku koju je započeo nekadašnji Polaris kada govorimo o načinu prevođenja.
Njihovi prevodi su korektni, ali popularizuju jedan danas veoma prisutan način govora, koji ćemo ovde nazvati terminom dr Tvrtka Prćića,
anglo-srpski. U njihovim prevodima naići ćete na ogromnu količinu anglicizama i drugih pozajmljenica. Doduše, razumemo, seljački govor Vuka Stefanovića Karadžića nije nobles, a pošto ionako govorimo o prevodnoj književnosti ne bi trebalo da originalna dela kadimo našim, da ga tako nazovemo još jednom, čistim svinjarskim jezikom...
-
Njihov sistem popusta na ionako skuplja izdanja je blago rečeno loš, i isplati se samo onima koji žive u Beogradu. Tu je Narodna knjiga mnogo mudrija, te tako i ima toliki broj članova u svom Klubu čitalaca. Pretpostavljam da je zamisao bila neka vrsta „nagrađivanja“ i uslovljavanja čitalaca da što više kupuju, ali, s obzirom na to da čitaoci ne žive samo u glavnom nam gradu, mogu mirne duše reći, da takav način kupovine nije isplativ. Već pune dve godine ne kupujem preko njihovog kluba čitalaca, jer u svom gradu imam knjižaru koja prodaje njihova izdanja po punoj ceni, ali bar knjigu platim, dobijem odmah i ne moram da se sračunavam koliko me je sve skuplje izašlo zato što sa onako bednim popustom i poštarinom izađe da je knjiga skuplja nego po punoj ceni. Naravno, zbog toga ređe kupujem njihova izdanja, jer nije baš svejedno platiti za knjigu sa broš povezom nekih 600 dinara.
Dobre strane ove izdavačke kuće:
- Ono što se odmah mora istaći je činjenica da su ljudi iz Lagune neverovatno
profesionalni i ekspeditivni. Sa njima nema mnogo gušanja i muke. Izuzetni su kada se radi o saradnji, umeju da kažu pristojno „dobar dan“ i neverovatno su brzi u ispravljanju nehotičnih grešaka. Kada od njih poručujem knjige za svoju biblioteku, nikada ne osećam nelagodnost zbog predstojećeg razgovora sa njima i uvek znam da će iznaći pravo rešenje ako se dogodi neki problem. To njihovo lice je za svaku pohvalu i divljenje.
- Laguna je jedna od kuća koje su spremne da
daju rabat od 30% (čitajte popust) za biblioteke. Zahvaljujući toj činjenici, njihova izdanja se nalaze i na policama siromašnijih biblioteka i što je najbitinije, ne gnjave sa akviziterima, već se direktno pismenim putem obraćaju odgovornim licima.
-
Prevodi ove izdavačke kuće vrlo često znaju da budu lepi, u sebi sadrže minimalan broj pravopisnih i gramatičkih grešaka. Odgovorno pristupaju tom delu posla, a složićete se sa mnom, to je 80% knjige. Neki od prevoda su im baš na ponos i čast. (Još kada bi bolje plaćali prevodioce i lektore, i kada bi prestali da forsiraju prevode na anglo-srpski, gde bi im bio kraj?).
- Laguna je imala hrabrosti da
parira ediciji Petar Pan Narodne knjige, tako da se u njenim katalozima mogu naći izdanja nekih od najboljih pisaca sf-a i ef-e. Iako ovi žanrovi kod nas nisu toliko isplativi kao što su ljubići, krimići i ostali petparački šund koji se najbolje prodaje, Lagunu treba u ovom segmentu pozdraviti i podržati kupovinom, jer je velika stvar što još uvek ima izdavača koji se nisu bacili samo na izradu enciklopedija i knjiga na koje se više ne plaćaju autorska prava (zar nam nije dosta silnih izdanja Ćorovića, Lazarevića, Glišića... itd?).
A sada sleduje predstavljanje nekoliko njihovih naslova.