Hm, bojim se da je odgovor na ovo nope!
Na stranu to sto galvanski spreg gvozdja i bakra ne daje dovoljnu razliku u potencijalima da bi se odrzala gustina struje za galvanizaciju vecih ili vise objekata, cak i kada se lazira sa elektrolitima, umesto gvozdja koristi cink i povezu gomile baterija u spreg. Na stranu to sto je bitumenski cep potpuno pokrivao bakarni cilindar, izolujuci ga od spoljasnjosti, a ni traga nikakvog kontakta niti prolaza za zicu nema. Galvanizacija kojom bi se dobio uniforman, postojan i za rukovanje i poliranje upotrebljiv sloj uopste nije jednostavna stvar, cak i ako starim narodima ocigledno priznajemo da su bili daleko sposobniji nego sto bi to neki voleli da priznaju. pravljene elektrolita, odmascivanje predmeta, priprema povrsine, uniformnost sloja... u poredjenju sa komplikacijama, postupkom i hemikalijama koje bi odrziva i upotrebljiva galvanizacija zahtevala u to vreme ne postoji nikakav razlog da se ne primenjuje stari, tada poznat i pouzdan proces pozlate pomocu zive (sto je i dokazano za mnoge predmete koji su bili kandidati za glavanizaciju).
Oficijelna nauka jos uvek ne daje decidiran odgovor na to da li je Bagdadska baterija stvarno i bila baterija. Mislim da sam cuo da su negde, jebemliga gde, isto na Srednjem Istoku, nasli neke artefakte slicne konstrukcije za koje je analizom ostataka u njima dokazanu da su sluzili za civanje svitaka papirusa, ali ne mogu da se obsetim nicega vise o tome...
Za sada, po misljenju arheologa, elektrohemicara i galvanizera, Bagdadska baterija ostaje velika misterija.